Alternativa - odabrano iz prirode

Vodič kroz alternativu i uštedu

Regeneracija matičnih stanica

Evo najmoćnijeg preparata iz ovojnice oplođenog jajeta za regeneraciju i obnovu životne sile. Mnoštvo svjedočanstava o djelotvornosti .


Pogledajte i neka iskustva


Prisustvujte predavanjima o Laminine-u u Zagrebu, Rijeci...


Bio preparati jeftinije i 60%

Za vas smo našli najpovoljniji portal za online naručivanje .




Nove poslovne mogućnosti za sve, a posebno za alternativce




Radionice kineske tradicionalne medicine:

  • 10.12.2016. Zagreb
Predbilježbe na:

091/ 534 3844






Joga

Joga je disciplina stara nekoliko tisuća godina i nastala je u Indiji. Predavana je usmeno, a u pismu se prvi puta spominje u vedskim tekstovima. Prvim potpunim spisima o jogi smatraju se Patanđalijeve Joga sutre (iz drugog stoljeća prije Krista).

U srži sve što radimo ako radimo na ispravan način je Joga. Je aktivnost i neaktivnost kojoj je glavni cilj razvoj vrlina.  Vrline ili kreposti su temeljni cilj i sredstvo.  Sredstvo jer razvojem vrlina i to svih i to na svih sedam nivoa dolazimo do ostvarenja sebe.  Cilj jer svaka vrlina pa i najmanja je ostvarenje sebe samoga.

Dva mišića na licu tvom izvor su sve radosti. Ta radosna vijest i VEDAr dan ne mogu bez ova dva mišića.
  Ljubav prema Bogu i svima na svijetu (i neprijatelje) i to ljubav, koju osjećaš i ti i i svi oko tebe su put ka blaženstvu.  Ta kada tako ljubiš Bog je u tebi jer Bog je ljubav
Isus nam reče "Ne brinite se" .  Ta briga skrućuje ova dva mišića i miče nas od radosti i radosne vijesti.  I VEDAr dan postane tmuran.  I od ljubavi se maknemo.  I od Boga se maknemo JER BOG JE LJUBAV

To je srž Joge.  To je glavni put Joge.  Put ljubavi i razvoja vrlina (kreposti).  Ljubav je jedini način da se dođe do blaženstva. Nema drugog puta doli ovog puta.

Za razumijevanje Joge potrebno je prvo pročitati Bhagavadgitu (najbolji je prepjev od Đure Robotića).  I tu kada se dobro razumije padaju sve iluzije i predumišljaji kada se spominje Joga.

Joga definira sebe kao znanost, dakle, ona je praktična, metodična i sistematična disciplina ili set tehnika čiji je cilj pomoći čovjeku da postane svjestan sebe, svojeg mentalnog, duhovnog i fizičkog potencijala.
 
 
Tko vrši svoje dužnosti bez obzira na nagradu, istinski je
isposnik i Jogin ali ne i onaj koji je bez vatre i neaktivan.
Znaj da ono što ljudi zovu samoodricanje jeste nauka o Jogi,
a nitko ne postaje Jogin, ako se ne odrekne sebičnog cilja. Za
svetitelja koji želi postići Jogu, kaže se da su djela sredstvo,
a kad ostvari Jogu, njegovo je sredstvo mirnoća duha. Kada
čovjek ne osjeća privlačnost za čulnim predmetima i djelima,
kada odbaci svaki sebični cilj, onda se kaže da je dostigao
pravu mudrost. Neka podigne sebe Atmanom, neka ne bude
njegov duh učmao, a svatko je sam sebi prijatelj i neprijatelj.
Tko savlada sebe, on je sam sebi prijatelj ali njegovo Ja može
mu postati pravi vanjski neprijatelj, ako nije savladao sebe.
Ako je čovjek savladao sebe i duševno je vedar, onda Param-
atman (Apsolutni Duh) prebiva zadovoljno, isti na hladno-
ći i vrućini, u radosti i žalosti, u časti i nečasti. Jogin, čiji je
duh zadovoljan znanjem i razboritošću, koji je nepokoleb-
ljiv i savladao svoja čula – takav čovjek je savršen, on pod-
jednako cijeni grudu zemlje, kamen i zlato. Najviši je onaj
koji je podjednako raspoložen prema prijatelju i neprijate-
lju, voljenom i ravnodušnom, neutralnom, prema omrznu-
tom i rođaku, istiprema dobrima i zlima".


"Jogin treba uvijek živjeti pod disciplinom, na osamljenim
mjestima i vladati svojim umom potpuno, bez požude za bi-
lo čim i bez imovine. On treba namjestiti za sebe jedno čvrsto
ležište na čistom mjestu ni suviše visoko niti suviše nisko,
pokrivši ga odozgo travom "kuša", platnom i jelenskom ko -
žom. Zatim treba sjesti na tu postelju i koncentrirati svoju
misao na jednu točku, obuzdavajući djelatnost uma i čula,
prakticirat će Jogu radi duhovnog očišćenja. Nepomičan,
držeći tijelo, glavu i vrat uspravno, s očima upravljenim na
vrh nosa, ne gledajući oko sebe, duhovno miran, bez straha,
živeći pod zavjetom djevičanstva, kontrolirajući svoj um
i mislima upravljenim na Mene, tako treba sjediti jedan
jogin predan Meni. Držeći svoj um uvijek u ravnoteži,
takav Jogin dostiže mir čiji je kraj nirvana i sjedinjenje sa
Mnom. Joga nije za onoga koji jede previše niti za onoga
koji ne jede ništa, nije ni za onoga koji suviše spava niti za
onoga koji ne spava, o Ardžuna".


"Nauka o Jogi, koja je najviši cilj i znači kraj svakog bola,
jeste za onoga koji jede i odmara se umjereno, čije je napre-
zanje u radu umjereno, čiji je san i budno stanje umjereno.
Kada svoj savladan um usmjeri svom pravom biću – Atmanu,
nemajući nikakve želje za ma kojim predmetom, onda se kaže
da je u Jogi. Kao što lampa na jednom zaklonjenom mjestu ne
treperi – to je slika jednog Jogina koji je savladao sebe i prak-
ticira Jogu na sebi. Kada se duhovnom koncentracijom savla-
dane misli potpuno umire i kada gledajući sebe kroz Atmana
nalazi unutarnje zadovoljstvo u Atmanu i kada sazna
beskrajnu sreću koja, nalazeći se iznad čulnih utisaka, može
se shvatiti razumom, učvršćen u tome, on više ne napušta
Istinu. Kad postigne to i uvidi da ne postoji nikakav viši dar
i kad je u tome utvrđen, ne pokreće ga ni najveća bol, a to raz-
dvajanje od jedinstva s boli zove se Joga. Kad odbaci sve požu-
de nastale iz fantazije i vlada svojim čulima silom uma, malo
po malo on će dobiti mir s čvrstim razumom. Učvrstivši svoj
um u Atmanu, on ne treba misliti ni na što.

Kad god kolebljiv i nestalan um ode u stranu , on ga treba
primorati da se vrati natrag direktno pod kontrolu Atmana.
Najviše blaženstvo dolazi čovjeku mirna uma, koji je utišao
svoje strasti, postao Brahma i neukaljan. Tako Jogin, oslobođen
grijeha, koji uvijek radi na Atmanu, lako dostiže beskrajno
blaženstvo u dodiru s Brahmom. Prebivajući u duhu, Jogi
gleda podjednako na sve stvari, on vidi Atmana u svim bićima
i sva bića u Atmanu".

"Tko Mene vidi u svemu i sve u meni, ja njega ne odbacujem
niti on mene. Jogin koji teži jedinstvu i obožava Mene – koji
prebivam u svim bićima – on prebiva u Meni, ma gdje se nala-
zio. Tko vidi istu suštinu u svim stvarima, bilo zadovoljstvo
ili bol, njega se smatra najvišim mudracem, o Ardžuna".