Alternativa - odabrano iz prirode

Vodič kroz alternativu i uštedu

Regeneracija matičnih stanica

Evo najmoćnijeg preparata iz ovojnice oplođenog jajeta za regeneraciju i obnovu životne sile. Mnoštvo svjedočanstava o djelotvornosti .


Pogledajte i neka iskustva


Prisustvujte predavanjima o Laminine-u u Zagrebu, Rijeci...


Bio preparati jeftinije i 60%

Za vas smo našli najpovoljniji portal za online naručivanje .




Nove poslovne mogućnosti za sve, a posebno za alternativce




Radionice kineske tradicionalne medicine:

  • 10.12.2016. Zagreb
Predbilježbe na:

091/ 534 3844





NEDOSTATAK MINERALA

Rast, sazrijevanje i oplodnja ljudskog organizma ovise o mnogim elementima. Kod toga treba razlikovati elemente, koji se u organizmu nalaze u velikim količinama  i elemente u tragovima. Fiziološki su iz prve grupe najvažniji: Na, K, Ca, Fe i J.

Elementi u tragovima, kojih je udio u tjelesnoj masi manji od 0,01%, u slučaju nedostatka moraju se nadoknaditi. Mnogi od ovih elemenata u visokim dozama djeluju štetno po zdravlje. Kao elementi u tragovima identificirani su: aluminij, brom, krom, bakar, mangan, molibden i cink.

Nadalje, elementi od mogućeg biokemijskog značaja su: kobalt, željezo, silicij, vanadij, nikal, kadmij i kalaj. Dokazano je da elementi koji su u visokim dozama jako otrovni kao Ar i Pb, kao elementi u tragovima u konačnici nisu štetni.


Posebna preporuka svim vegetarijancima bez obzira koliko imali kvalitetnu prehranu.  Te i svim drugim. Ne zaboravite vitamin B12 koji nedostaje svima, a vegetarijancima NAJVIŠE. Na tom polju preporučamo vitamin B12 od Solgaria. Uistinu djelatan. I to Methylcobalamin.

60 kapsula vitamina B12 od Solgaria

1000mcg  methylcobalamin najbolja varijanta

Za samo 56,10 kn + 20,83kn poštarine

Nabavite ga najpovoljnije...




Elementi u tragovima dok se ponašaju kao metali, u izmjeni tvari pretežno su sastavni dio enzima u kojima predstavljaju sastavni dio aktivnog centra. Enzimi su bjelančevinaste tvari, koje su u položaju, razlagati druge materije, tako da se napr. hrana može razložiti i doći u tijelo u upotrebljivoj, za tijelo iskoristivoj formi. Inače ih ne bi mogli nadoknaditi. Napr. od metala u enzimima su važni, željezo u hemoglobinu i citokromu, bakar u jednom redu oksidaza, cink u karboanhidrazi i karboksipeptidazi.
Više puta su nam ipak točne funkcije i djelovanje esencijalnih elemenata još nepoznati. To napr. vrijedi za krom koji dolazi u tzv. glukoza tolerantnom faktoru i ima svojstvo pojačanog djelovanja na inzulin.


U ruskoj narodnoj medicini ako se osjeća manjak elemenata mumijo se dodaje profilaktički. Da je njegovo djelovanje u smislu supstitucije, dokazuje i sastav mumija vrlo jasno. U uvjetima dugog stvaranja mumijo dolazi u različitim geološkim formacijama pa su primjetne razlike u ekstrakcijama različitih mineralnih tvari iz rude nosača. U osnovi u njemu se nalaze skoro svi elementi periodnog sistema kao rijetko gdje u zemlji. U svakom slučaju interesantno je naći različite elemente kao napr. stroncij o čijem djelovanju je ranije bilo govora.

 
ELEMENT

Spojevi u kojim je aktivan
Dnevne potrebe u mg
Željezo
Hemoglobin, mioglobin, citokrom
Katalaza-peroksidaza, flaviproteini
0,5 do 5
Cink
Karboanhidraza, karboksipeptidaza alkohol-dehidrogenaza, fosfoglicerinaldehid-dehidrogenaza
Glutamat-dehidrogenaza
Laktat-dehidrogenaza
DNS-polimeraza
RNS-polimeraza
0,4 do 6
Bakar
Citokrom-oksidaza, difenil-oksidaza
Amino-oksidaze, uriaze,
Tirozin-hidroksilaze, superoksid-dizmutaza (kuprein), flaviproteidi
feroksidaze
1 do 2,5
Mangan
Pepsidaze, arginaze, glutamin-sintetaze, piruvat-karboksilaze,
Izicitrat-dehidrogenaze, glikosol-transferaze, adenozintrifosfat (ATP)
2 do 5
Jod
Hormoni štitnjače T3 i T4
0,1 do 0, 2
Molibden
Aldehid-oksidaza, ksantin-oksidaza
Sulfit-oksidaza
oko 0,4
Kobalt
Kobalamin (korinoid), glicin-glicin depeptidaze, β-hidroksibutirat-dehidrogenaze
<0,005
Krom
Tripsin?, renin?, glukoza-tolerantni faktor (sastav)?
<0,005
Selen
Glutation-peroksidaze
0,05 do 0,1(?) mg
 
U tabeli su prikazani elementi u tragovima i njihova prisutnost u enzimima i biološki značajni značajnim spojevima.  (?) znači – funkcija elemenata u ovim enzimima je još diskutabilna.
 

PREGLED DJELOVANJA

Željezo
U ljudskom tijelu je sadržano oko 5 gr željeza. Od toga najviše u hemoglobinu i mioglobinu. Željezo je bitan element u gradnji oksidacijskih i redukcijskih procesa u stanici, centralni faktor u procesima transporta kisika viših živih bića. To znači da učestvuje u transportu kisika i odvođenju ugljičnog dioksida iz pluća prije nego što se kao plin izdahne.

Željezo sudjeluje u drugim izmjenama tvari, napr. u imunim reakcijama. Tijelo uvijek raspolaže određenom količinom željeza (zaliha) u slučaju potrebe. Dnevna potreba za željezom nije točno utvrđena i razlikuje se prema autorima. U osnovi potrebe željeza su između 0,5 i 5 mg. Osobito trudnice imaju povećanu potrebu za željezom.

Uzrok nedostatku većinom su neodgovarajući način prehrane ili veliki gubitak krvi. Jaka menstrualna krvarenja, povrede ili smetnje otežanog primanja dovode do većeg nedostatka željeza. Simptomi nedostatka su: umor, glavobolja, slabost, razdražljivost, vrtoglavica, lupanje srca, teško disanje, paljenje jezika, opstipacija(zatvor), lomljivi nokti.
 


Jod
Jod je poznat kao element koji skoro isključivo dolazi u štitnjači i tamo igra veliku ulogu u hormonu štitnjače tiroksinu (T4). Tiroksin ima ulogu u reguliranju procesa sagorijevanja i tako može upravljati tempom skupljanja energije.
Dnevna potreba za jodom trebala bi iznositi 150 μg. Posljedice nedostatka joda poznate su odavno; povećanje štitnjače i tome posljedična gušavost. Dugoročni manjak joda dovodi do smanjenja mentalnih sposobnosti, što se ipak dosta rijetko događa. Manjak joda je geografski raspodijeljen, raste prema jugu. Tridesetih godina prošlog stoljeća napravljena je u Njemačkoj karta iz koje je vidljivo da je u Južnoj Njemačkoj struma zbog manjka željeza češća nego u Donjoj Saskoj (uporba jodirane soli).
 



Kalij
Kalij je najvažniji element stanice. Brine se za izjednačenje naboja u najfinijim regulirajućim mehanizmima stanice, glavni je čimbenik u regulaciji tjelesnih tekučina, sudjeluje u električnoj stabilizaciji stanične opne i kiselo baznog sadržaja. Kalij stabilizira živčane i mišićne funkcije, igra ulogu u mnogim temeljnim biokemijskim procesima (napr. citrat ciklus), igra veliku ulogu kako u izmjeni glikogena tako i proteina. 98% kalija nalazi se u stanici, samo 2% van nje. Aktivnim transportnim mehanizmom transportiraju se kalijevi ioni u stanicu, a natrijevi ioni van stanice. Pomoću ovog transportnog mehanizma, a suprotno snazi difuzije kalij upravlja elektrokemijskim funkcijama stanice i održava neophodnu napetost. 2 % van stanice nađenih kalijevih iona su značajan dio preko kojeg se regulira količina kalija. Kod viška kalij će se pumpati u stanicu, kod nedostatka  iz stanice će izlaziti u međustanični prostor. Kalij ima veliko značenje u razvoju insuficijencije srca.

Ljudski kao i životinjski organizam slabo je zaštićen od gubitka kalija. Nedostatak se često javlja kod napr. određenih bubrežnih bolesti kao što je kronično tubularno oštećenje bubrega, nefritis i nefroskleroza. Nadalje se manjak kalija javlja kod jakih ili kroničnih proljeva, zlouporabe laksativa ili anoreksije. Kod dugotrajnog uzimanja kortikisteroida ili kod terapije aldosteronom također se javlja manjak kalija kao i kod hormonalnih smetnji napr. u menopauzi. Najčešći uzrok je ipak gubitak na liniji želudac-crijevo-anus kao i kod dijaroičnih procesa različitog uzroka. Simptomi nedostatka nisu oštri. Vanjski simptomi su: slabost mišića, mučnina, promjene aktivnosti srčanog mišića i zbog toga pad krvnog tlaka. Dnevne potrebe su 0,5 do 6 grama.
 


Koblat
Osnovno značenje kobalta je u stvaranju vitamina B12. On ima učinka  i u  djelovanju ovog vitamina u tijelu, kao i u crvenoj krvnoj slici. Osim djelovanja na B12 ima i drugo fiziološko značenje koje do danas još nije potpuno razjašnjeno.

Kako druge dvovalentne metalne soli (Mn, Mg, Zn, Cu) mogu uzimati ulogu kobalta u aktiviranju enzima nedostatak kobalta je rijedak. Točna potreba organizma nije egzaktno ustanovljena. Postavljena je u granici unutar 5 do 10 μg dnevno. Glavna uloga trebala bi mu biti u stvaranju vitamina B12. Ovaj, za tijelo vrlo važan vitamin unosi se preko životinjskih namirnica. Čisto biljna prehrana ne sadrži B12 vitamin pa to predstavlja jednu od slabosti vegetarijanske prehrane.
 


Bakar
Uloga bakra je u procesu prenošenja elektrona u stanične membrane i mitohondrije (električna centrala) stanice. Skupa sa željezom ima udjela u crvenoj krvnoj slici. Još jače nego na samu sliku djeluje bakar na sazrijevanje eritrocita. Ljudski eritrociti sadrže bjelančevinu hemokuprein, koja sadrži velike količine bakra i igra ulogu u regulaciji histaminske reakcije, koja se očituje kao alergija.
Obilje o bakru ovisnih enzima moguće je dokazati i nazvani su: citokromoksidaza, tirozinaza, urikaza, askorbinske kiseline oksidaza, monoaminooksidaza i fenoloksidaza. Problem ugradnje u tijelu sličan je kao u željeza pri čemu značajnu ulogu igraju i količina želučane kiseline i stupanj ispunjenosti. Izmjene bakra u ljudskom tijelu regulira jetra. Ljudsko tijelo sadrži oko 100 mg ukupnog bakra vezanog prije svega na bjelančevine.

Nedostatak bakra ima kao logičku konzekvencu smetnje u krvnoj slici i promjene u njoj. Manjak se javlja s jedne strane kod smetnji uzimanja, s druge strane kod jako jednostrane prehrane s visoko prerađenim namirnicama (fast food). Nije ga dobro ni u velikoj količini unositi jer oštećuje crijevnu floru i iritira sluznicu. Preporučuje se unos od 2 do 4 mg dnevno.
 


Magnezij


Magnezij je raspoređen u cijelom tijelu pri čemu je njegova cjelokupna količina oko 30 grama. 99% nalazi ga se u stanicama. On u organizmu ima mnogostruku ulogu.

Kao i kalcij učestvuje u gradnji kosti i zuba. Neminovan je i za aktivnost velikog broja enzima. Važnu ulogu ima u izmjeni ugljenih hidrata i bjelančevina u tijelu. Također u izmjeni masti djeluje stimulirajući različite  enzime na razlaganje masti. Veliki značaj ima i njegovo djelovanje na živčani sustav. On stišava pojačane reakcije (uzbuđenost) između živaca i mišića. Dok kalcij povisuje kolesterol on ga snižava.


Istraživanja na štakorima pokazala su smetnje imunog sustava kod nedostatka magnezija. Prema izvješćima nekoliko znanstvenika magnezij učestvuje u najmanje 300 enzimskih reakcija


U punovrijednim proizvodima od žitarica, lješnjaka, kakaoa i mliječnim proizvodima nalaze se velike količine magnezija. Primanje u tijelu pojačava vitamina D u sastavu štitne žlijezde.

Preporučena doza je 300 do 350 mg dnevno. Treba pri tome misliti da se kod povećanog unosa magnezija povećava i unos kalcija tako da oba elementa konkuriraju.
Preporučamo vam jedinstveni trostuki magnezij





Molibden
To je relativno slabo ispitan element. Kao gradivo različitih enzima spada u neophodne faktore prehrane. Preporučena dnevna količina je 50 do 400 μg. Molibden je značajan kod nakupljanja flora i djeluje s njim na sprečavanju karijesa. Kao kofaktor enzima ksantinoksidaze ima molibden veliki biokemijski značaj.
 


Mangan
Mangan je od značaja organizmu u metabolizmu ugljičnih hidrata i drugim biokemijskim procesima. Važnu ulogu ima u razvoju kostura, hrskavica i sjemenih žlijezda. Kao protuigrač vanadiju ima usporavajući efekt na sintezu kolesterola, u izmjeni kolesterolskih tvari u tijelu. Sudjeluje u izmjeni željeza i bakra. Ukupna količina mangana u tijelu je oko 40 mg. Preporučana količina unosa je od 0,9 do 7 mg dnevno. Namirnice biljnog porijekla sadrže velike količine mangana.

Nedovoljan unos uvjetuje teške pojave gubitka, koje se mogu promatrati na životinjama. U glavne simptome ubrajaju se koštane promjene, uzetost (klonulost), smetnje kretanja, neurološke smetnje, sterilnost i reducirana tolerancija glukoze. Uz to se nalazi i smanjena aktivnost enzima, koji sadrže mangan kao kofaktor.
 
Sumpor
Sumpor je četverovalentni kemijski element osobite kemijske vrijednosti. Važan je sastavni dio raznih aminokiselina kao kemijski element. Određeni stupanj oksidacije sumpora omogućuje stvaranje tzv. bisulfidnih mostova, a ovi određuju na osnovu njihovog protuupalnog djelovanja djelovanje različitih tjelesnih tvari (inzulin i plazminogen)?

To ima ulogu u hondroitin sulfatu. U tijelu se održava preko sumpornih aminokiselina, ali i preko produkata koji sadrže sumpor kao što su konzervirajuće materije, vitamin B1 ili ulje senfa (luk, češnjak).

Nedostatak dovodi do smetnji rasta kose i noktiju, diskutabilan je u svakom slučaju kod artroza. U mumiju dolazi sumpor u svim stupnjevima oksidacije, najviše kao sulfat i kemijski spojen kao  sulfid u organskim komponentama mumija.
 


Selen
Od osobitog značaja je njegova funkcija zaštite od trovanja (nekroza jetre). Ljudsko tijelo sadrži oko 10-25 mg selena. On ima jako širok spektar djelovanja i može se nazvati jednom vrstom prirodne zaštitne tvari, koja se može usporediti s vitaminom E. Njegovo djelovanje prepoznatljivo je u zaštiti od srčanog infarkta, angine pektoris, reumato-artritičnih bolesti, smetnji provođenja živčanih impulsa i slabijeg imunološkog stanja.

Selen djeluje u kombinaciji s vitaminom E na stvaranju antitijela što je dokazano pokusima na kunićima. Imunološki odgovor se aktivira preko selena. Ovdje igra ulogu aktiviranja granulocitne fagocitoze i makrofaga.
Selen je kao selencistein, kofaktor glutation peroksidaze, jednog hvatača radikala, pospješuje reakciju otpuštanja kiselih radikala. Selen djeluje kod opterećenja teškim metalima; on može znatno reducirati mnoštvo otrova teških metala. Interesantno je da se količina selena kod istovremene prisutnosti vitamina E može znatno manje dozirati. Čini se da ovdje postoji multiplicirajući efekt. Dnevna potreba je oko 0,05 - 0,1 mg.
 
Zaštita kod reumatoartritičnih              Zaštita od oštećenja teškim metalima,
simptoma- Kaschin-Beckscheova       (živa, kadmij, olovo)
bolest
 
Zaštita od nutritivne mišićne                  Zaštita u reproduktivnoj medicini
distrofije                                                    otapanje placente
 
Zaštita od oksidativnih staničnih            Zaštita od kemijskih mutagena
oštećenja preko peroksidaze, radikala,  i karcinogena
oksidacije u okolišu (ozon), oštećenja
od zračenja
 
Zaštita od katarakte                SELEN      Zaštita od kongestivne kardio- 
                                                                    miopatije (razvoj tzv. porculanskog
                                                                     srca)  
 
Zaštita od nekroze jetre u alkoholičara   Zaštita od opasnosti pušenja
 
Zaštita od hemolitične anemije preko     Zaštita od prijevremenog starenja
stabilizacije membrane                             
 
Zaštita od oštećenja mitohondrija          Zaštita od tromboze, stabiliziranje
                                                                    trombocita
 
Zaštita od cistične fibroze                       Zaštita od zaostalih upala (imuno-
(muskovizidoze)                                        modulacija), učešće u oksidativnim
procesima izmjene tvari upalnih stanica preko djelovanja na kisele radikale
 
Zaštita od arterioskleroze                        Kliničko poboljšanje kod multiple                                                      
                                                                         skleroze i amiotrofne lateralne
                                                                         skleroze
           
 


Cink
Posljednjih godina postalo je jasno da postoji uzajamno djelovanje između elementa cinka i imunološkog sustava. Kod manjka cinka uobičajene su smetnje imunoloških funkcija. To se može vidjeti kod starijih ljudi. Temeljem pokusa na životinjama i kod ljudi na jednoličnoj prehrani uočeno je da selektivni nedostatak cinka smanjuje veličinu timusa i funkciju T stanica i šteti imunom odgovoru. Supstitucijom s  cinkom često se otklanjaju smetnje imunoloških funkcija. U laboratorijskim pokusima male koncentracije cinka stimuliraju utjecaj na različite funkcionalne parametre imunih stanica, a previsoke koncentracije cinka su otrovne za ovu populaciju stanica.


Za one koji imaju problema sa nedostatkom cinka preporučamo cink iz žumanca jajeta:




Broj pripadajućih odgovora enzimskih djelovanja jako se različito navodi u literaturi. Tako kod magnezija funkcionira oko 300 enzimskih reakcija uz učešće cinka. Time on uzima važnu ulogu u celularnom i humoralnom imunitetu. Pri tome on ima osobitu zadaću u specifičnom imunom odgovoru i u nespecifičnim imunim mehanizmima što nijedan drugi element u tragu ne može.
U SAD je ispitivano djelovanje cinka kod zacjeljivanja rana. U udžbenicima za studente citirano je da bi u nastanku atopičnih ekcema i raznih vrsta alopecije moglo igrati ulogu smanjenje cinka u serumu pa bi njegovim dodatkom moglo doći do jasnog poboljšanja kliničke slike. Dalje značajnu ulogu ima cink na sposobnost rađanja.

Klinički nedostatak cinka dovodi do promjena na noktima, lezija na sluznicama, slabijeg zacjeljivanja rana, povećane sklonosti infekcijama i psihičkih promjena (apatije i letargije).

U trudnoći u svakom slučaju dolazi do smanjene opskrbe cinkom. Prvi put u trudnoći nastale upale kože često se ponovo vraćaju kod smanjenja cinka, a dodatkom cinka postaju reverzibilne.
 
Preuzeto iz knjige   "M U M Y O CRNO ZLATO HIMALAJA"    DR WOLFGANG WINDMANN 


Za sve koji imaju problema sa kalcijem preporučamo jedan od najboljih kalcija u svijetu: detaljnije
Za one koji imaju problema sa nedostatkom magnezije preporučamo trostruki magnezij: detaljnije
Za one koji imaju problema sa nedostatkom cinka preporučamo cink iz žumanca jajeta: detaljnije