Omega-3 i omega-6 su višestruko nezasićene masnoće od kojih su neke vrste za nas esencijalne. To podrazumijeva da ih trebamo za određene funkcije u tijelu i da ih ljudsko tijelo ne može proizvesti pa ih zato moramo unositi hranom. Omega 3 i omega 6 predstavljaju dvije obitelji masnoća u kojima postoji više podvrsta koje se razlikuju po duljini lanaca molekula masnih kiselina.

Ove masne kiseline igraju presudnu ulogu za zdravlje zbog toga što upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida. Ovaj hormonalni sustav upravlja cijelim metabolizmom jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon, kortizol, adrenalin i dr) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave tj biokemijske procese u tim sustavima. Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv dobre i loše, ali su i loši korisni i potrebni ako djeluju u međusobnoj ravnoteži s dobrima. Oni imaju suprotno djelovanje pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i općenito održavaju dobro zdravlje i jak imunitet, dok loši izazivaju upale radi zaštite od ozljeda i potrebni su kod velikih tjelesnih i mentalnih napora u kratkim intenzivim periodima. EPA (eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega-3, upravlja grupom dobrih eikosanoida, pa tako djeluje protuupalno, štiti srce i žile i općenito dobro zdravlje, ali samo dok se AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega-6, koja upravlja lošim eikosanoidima i izaziva upale, nalazi u manjoj mjeri. I jedna i druga grupa su neophodne, ali problem nastaje kad loši eikosanoidi prevladavaju nad dobrim, tj kad kroz prehranu unosimo više omega-6 nego omega-3 masnoća. Kako omega-3 i omega-6 konkuriraju istim metaboličkim putovima, tj. koriste isti enzim Δ6-dehidrogenazu, tako pretjerani unos omege-6 dovodi do nedostatka omege-3 i dobrih eikosanoida, pa se tako normalni upalni procesi kojima upravljaju loši eikosanoidi pretvaraju u kronične upalne procese i dovode do srčano-žilnih i drugih kroničnih bolesti.

Uloga omege-6 i omege-3 vrlo je komplicirana zbog njihovog djelovanja na hormonalni sustav eikosanoida i pravilan omjer između njih je neizmjerno važan. Omega-6 i omega-3, preko loših i dobrih eikosanoida, imaju suprotne funkcije. Omega-6 preko loših eikosanoida potiče upalne procese i zgrušavanje krvi, koji su normalni tjelesni procesi ali postaju štetni kad se pretvore u kronične. Omega-3 preko dobrih eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne ugruške. Nedostatak omege 3 zbog pretjeranog unosa omege 6 iz žitarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loših eikosanoida i stvaranja kroničnih upalnih procesa koji su uzročnik upalnih bolesti. Kronične upale na arterijama dovode do začepljena žila i srčano-žilnih bolesti. Pravilan omjer između omege-3 i omege-6 nije važan samo za zdravo srce i žile, nego i za općenito tjelesno i psihičko zdravlje i imunitet. Čak je važan i za postizanje i održavanje normalne tjelesne težine, jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a poboljšava i osjetljivost prema inzulinu čime se smanjuje rizik od dijabetesa

Osim omege 6, i šećer i škrob imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa. Suvišne molekule šećera vežu se za različite proteine koji oštećuju stjenke krvnih žila. Ovo opetovano oštećenje na stjenkama krvnih žila pokreće upalni proces i predstavlja početak stvaranja naslaga u žilama. Zbog viška omege-6 upala postaje kronična i krv se počinje zgrušavati, pa tako nastaje ugrušak koji dovodi do začepljenja žila. Postoji samo jedan način za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je povratak na izvornu prehranu, kako bismo uravnotežili unos omege 6 i omege 3. Upravo ovo je jedan od važnih koncepata LCHF prehrane, u kojoj se smanjuje unos omege-6 kroz smanjenu konzumaciju žitarica, margarina i biljnih ulja, te povećava unos omege-3. Na taj način LCHF prehrana uspostavlja ravnotežu između eikosanoida čime se usklađuju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu. Osim toga, zbog smanjenog unosa šećera i škroba, ne dolazi do vezivanja šećera na proteine koji oštećuju krvne žile, a nizak inzulin omogućava djelovanje glukagona, koji potiče proizvodnju EPA i DHA kao i dobre eikosanoide, što sve djeluje protuupalno. Omega 3 neizmjerno je važna za ljudski mozak, koji je s obzirom na ostale parametre, ogroman u usporedbi sa mozgom kod životinjama. Možda zato što se kod čovjeka ovaj organ sastoji 60% od masnoće od čega 10% omege-6 i 10 % omege-3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije razvija u trećem tromjesečju trudnoće i u prvih 18 mjeseci djetetova života. Pokazalo se da djeca sa bolestima ADHD, DAMP, disleksija i sl. imaju nedostatak omege-3 u mozgu. Zato je od velike važnosti da upravo trudnice i dojilje unose dovoljno omega-3 masnoće, te da izbjegavaju margarine, biljna ulja i hranu od brašna. Ovakav način prehrane je dakako koristan i za sve ostale koji žele očuvati zdravlje.

(http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/06/zivotno-vazne-omega-3-i-omega-6-masnoce.html)